Osnovne informacije
O gradu
Budva se smatra jednim od najstarijih naselja na Jadranu. Legenda, koja svoju potvrdu ima u mnogim grčkim mitovima, kaže da je Budvu osnovao Kadmo, sin feničanskog kralja Agenona. Protjeran iz Tebe stigao je u ove krajeve na volovskoj zaprezi i osnovao Budvu.
Usponi velikih mediteranskih kultura obilježili su duh ovog grada, koji se osjeća i danas, kada je Budva izrasla u jedinstveni turistički biser ovog dijela Jadrana. Kao turistička destinacija ovaj grad je poznat od davno – prvi turisti ovdje su stigli još 1923. godine, a danas Budvu često nazivaju i „metropolom turizma“ jer je najposjećenija destinacija u Crnoj Gori i jedna od najposjećenijih na Jadranu. Ono što privlači ljude i dovodi ih u Budvu je prije svega nešto što je priroda darovala ovom kraju, a darovala mu je neponovljivu ljepotu sunca, mora i nisku bisernih plaža u podnožju gorostasnih planina. Tu su takođe dva ribarska naselja, Rafailovići i Bečići, koja svojim lijepim plažama i tihim noćima ovom djelu Jadrana daju romantičnu notu.
Panoramom budvanske rivijere rasprotranjeni su slikoviti, prirodnim ljepotama prožeti gradići koji ovom dijelu obale daju neponovljivu draž. Izdvajaju se Sveti Stefan , Pržno i Petrovac. Velika vrijednost Budve je i njeno kulturno i istorijsko nasleđe: brojni spomenici, iskopine, tvrdave, manastiri, crkve…
U bogatstvu reljefnih oblika, specifičnom tlu i podneblju, rasprostire se bujna vegetacija kao izrazita suprotnost krševitom zaleđu. Kulturne biljke sredozemnog podneblja su veoma rasprostranjene. Budvanska rivijera je poznata po maslinama čije ulje i plod daju posebnu draž morskim specijalitetima. A tu su i vinova loza i smokva. Pored čempresa kojima je najbogatija, obala je puna: mandarina, limunova, pomorandži, narova… U parkovima i oko kuća odavno su se odomaćili lijanderi, palme i porodice mimoza.
Po fauni ovaj se kraj ne razlikuje od susjednih djelova Crnogorskog primorja. Od divljači prisutni su zec, lisica, kuna, lasica, vidra, divlja svinja. Ptičji svijet je takođe bogat i raznovrstan. Sve ptičje vrste i divljač pod određenim su režimom zaštite.Budva je prema pučini mora otvorena u njegovom najjužnijem, najtoplijem i najdubljem dijelu. Stjenovito dno, kakvo je najčešće pred Budvanskom rivijerom, bogato je biljnim i životinjskim svijetom. Ono je obraslo zelenim, mrkim i crvenim algama u čijem gustom spletu žive mnoge vrste riba koje tu tragaju za hranom: cipal, ušata, pirka, špar, sapa. Uz kamen se drže: zubatac, brancin, škarpina, orada, arbun, sarag. U jatima po površini kreću se iglice, lokarde i gof. Osim ovih navedenih, u našem moru živi još preko 300 vrsta i podvrsta ribe. Česte su i hobotnice, sipe, lignje i najvrjedniji stanovnik Jadrana jastog. Od školjki tu su dagnje, kamenice i prstaci.
Ponuda u budvanskim restoranima je veoma raznovrsna. Dominantna je mediteranska i crnogorska nacionalna kuhinja. Naravno u prvom planu su morski specijaliteti uz koje su nezaobilazni masline i vino.
Turistički sadržaj ovog grada obogaćuju i tradicionalne manifestacije kulture, zabave, nauke. Posebna priča je noćni život po kome je Budva takođe poznata, njene ulice i trgovi žive do duboko u noć i ako se prepustite budvanskoj večeri i krenete za ritmom koji vam srce diktira i sigurno će vam se dogoditi sjajna zabava. Na kraju tu je i tradicionalno gostoprimstvo koje ce vaš boravak ovdje učiniti još ugodnijim.
Kultura
KULTURNE INSTITUCIJE
RADNE JEDINICE: "MUZEJI"
Otvaranje prve adekvatne muzejske zgrade (Muzej grada Budve – 2003.god.) i, kako se, takođe, sa nadom očekuje, osposobljavanje i otvaranje Arheološkog muzeja, je od vanrednog sveopšteg, kulturnog i naučnog interesa za grad Budvu, Crnu Goru i šire.
MODERNA GALERIJA
Fundus Moderne galerije broji 218 slika, crteža, akvarela, gravira i skulptura, koji su se, najvećim djelom, putem poklona, našli u njenim zbirkama. Među njima, najvrijednija je jedinstvena kolekcija Savremeni ekspresionisti. U njoj posebno mjesto zauzimaju platna Šveđanina Lindstro,a i Japanca Tabuchia. Ova rijetka kolekcija poklonjena je Budvanskoj Modernoj galeriji zaslugom njenog dugogodišnjeg rukovodioca Jovana Ivanovića i bračnog para istaknutih slikara Ljubinke i Bate Mihailović.Galerija raspolaže sa dva prostora predviđena za izlagačku djelatnost od kojih je jedan veći, površine 14m x 7m , jako interesantan i pogodan za raznovrsne pa i one najzahtjevnije postavke, i drugi, manji 5m x 7m.
